Nacrt strategije reforme javne uprave za naredni petogodišnji period ima brojne manjkavosti i ne odgovara suštinskim izazovima dobrog upravljanja. Oblasti koje se odnose na odgovornost i integritet javnih institucija i lokalnu samoupravu, a koje su važne okosnice upravljanja usmjerenog na rast, horizontalnog stuba Razvojne strategije jugoistočna Evropa 2020, praktično su izostale iz ovog dokumenta koji se nalazi na javnoj raspravi. Uvođenjem „sitnih” aktivnosti, koje su državni organi dužni da sprovode u svakodnevnom radu, nastoji se obesmisliti strateška reforma javne uprave. U Nacrtu strategije nema ni indikatora i ciljeva Razvojne strategije „jugoistočna Evropa 2020”.
Dok u nevladinom sektoru ukazuju na nedostatke vladinog strateškog dokumenta, u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), na čijem se čelu nalazi Raško Konjević, tvrde da je proteklih godina urađen značajan posao u pogledu unapređenja kvaliteta crnogorskog upravnog sistema.
– Prije svega, kreirani su stabilni normativni preduslovi donošenjem brojnih sistemskih zakona i pratećih podzakonskih akata reformskog karaktera. Međutim, i pored toga, uočene su određene slabosti upravnog aparata čije eliminisanje je uslovilo pripremu strategije za naredni petogodišnji period. Te slabosti se, prije svega, manifestuju kroz prekomjeran broj zaposlenih u javnom sektoru, nedovoljan stepen efikasnosti u pružanju upravnih usluga, neadekvatan nivo kompetentnosti zaposlenih u javnom sektoru u pojedinim segmentima njegovog funkcionisanja i određene probleme u sistemu upravljanja javnim finansijama. Dokument je, u tom smislu, fokusiran na odabir prioritetnih ciljeva, od čijeg ispunjavanja se očekuje da u značajnoj mjeri doprinese unapređenju stanja javne uprave u Crnoj Gori. Obim i dinamika aktivnosti utvrđeni su realno, uvažavajući specifičnosti Crne Gore – piše u odgovorima MUP-a dostavljenih „Danu”.
Kako dodaju, neki od ciljeva strateškog dokumenta za naredni petogodišnji period su racionalizacija broja zaposlenih u javnom sektoru i kvalitetnije pružanje upravnih usluga građanima i privrednim subjektima.
– U tom smislu, za očekivati je da rezultat bude mnogo proaktivniji pristup upravnih organa u pružanju upravnih usluga, kako onih jednostavnijih, kao što je izdavanje putnih isprava, tako i onih složenijih, poput izdavanja građevinskih dozvola, kako bi stranke bile lišene suvišnih barijera u pogledu podnošenja zahtjeva i pribavljanja dokaza o činjenicama o kojima organi uprave već vode svoje evidencije. Dakle, za neke postupke omogućiće se „jednošalterski” pristup po kome će organi umjesto stranaka biti dužni da po službenoj dužnosti pribavljaju podatke iz službenih evidencija koje vode drugi organi, a uspostaviće se i veliki broj „onlajn” servisa za pojedine upravne usluge – objašnjavaju u resoru unutrašnjih poslova.
Tvrde da strategija 2016–2020. prati ključne ciljeve definisane Nacionalnim akcionim planom za implementaciju (primjenu) Strategije razvoja jugoistočne Evrope do 2020. u pogledu stvaranja djelotvorne javne službe.
– To podrazumijeva opredijeljenost ka stvaranju fiskalno održivog javnog sektora, poboljšanje standardizacije politike zarada u javnom sektoru, poboljšanje djelotvornosti, produktivnosti i kvaliteta pruženih usluga, kao i smanjenje obima javnog sektora. U najkraćem, do završetka predstojećeg petogodišnjeg perioda očekujemo da kroz reformski proces kreiramo efikasniju javnu upravu u čijem će fokusu biti potrebe građana i čiji će se rezultati mjeriti zadovoljstvom pruženim uslugama, a koja će, s druge strane, biti utemeljena na najboljim praksama upravnih sistema zemalja EU – zaključuju u MUP-u.
Razvojna strategija jugoistočna Evropa 2020 u značajnoj mjeri se fokusira na reformu javne uprave. Horizontalni stub strategije, Upravljanje usmjereno na rast, odnosi se na unapređenje kapaciteta javne uprave, jačanje vladavine prava i suzbijanje korupcije. Sve to za cilj ima podsticanje ekonomskog razvoja, kroz stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta, i uprave, koja će biti na usluzi građanima.
Građani i biznis, međutim, prema mišljenju Instituta alternativa (IA) koji uz podršku Savjeta za regionalnu saradnju nastoji da promoviše i unaprijedi primjenu JIE 2020 Strategije u Crnoj Gori, izostali su iz Nacrta strategije reforme javne uprave.
IA je bio naglasniji predstavnik civilnog sektora u javnim raspravama koje prate izradu ovog dokumenta.
– Ovaj nacrt nije postigao da izabrani strateški ciljevi predstavljaju suštinske prioritetne izazove za javnu upravu – kazao je Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora IA, tokom okruglog stola koji je održan krajem decembra u sklopu javne rasprave o novoj strategiji.
On je ocijenio da se ta strategija gubi u neskladu sa drugim strateškim dokumentima. Muk je naglasio da indikatori i ciljevi razvojne strategije „Jugoistočna Evropa 2020” nijesu našli mjesto u Nacrtu strategije za reformu javne uprave.
„Zaboravljeni”
integritet javne uprave
Nacrt načelno prati strukturu evropskih principa javne uprave, formulisanih prošle godine, kako bi se obezbijedilo praćenje ispunjenosti uslova EU u ovoj oblasti za zemlje Zapadnog Balkana.
Međutim, prema ocjeni Milene Milošević, istraživača u IA, oblasti koje se odnose na odgovornost i integritet javnih instuticija i upravljanja javnim finansijama, a koje su važne okosnice upravljanja usmjerenog na rast i uopšte unapređenje vladavine prava, praktično su izostale iz nacrta.
– Iako Nacrt strategije notira problem ćutanja administracije, odnosno slabe primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, izostaju mjere koje bi suštinski unaprijedile ovu oblast. Takođe, ne spominje se obaveza o praćenju primjene planova integriteta, koji su važan antikoruptivni instrument – kaže Miošević.
Plan integriteta je dokument, kojim bi, za svaku instituciju, trebalo da se utvrdi koliko su određena radna mjesta podložna nastanku i razvoju korupcije, kao i kojim mjerama i aktivnostima se može poboljšati integritet službenika.
Prema podacima iz februara 2015. godine, 61 od ukupno 102 institucije u Crnoj Gori su usvojile planove integriteta. Međutim, do sada nijesu dostupne analize o kvalitetu usvojenih planova i o nivou njihove primjene.
Iz Ministarstva pravde nijesu odgovarali na pitanja „Dana” u vezi sa planovima integriteta. Ostali smo uskraćeni za informacije o nivou primjene tih planova, te slučajevima njihovog kršenja, i eventualne odgovornosti zbog toga.M.M.K.
Vladavina prava
Ključni ciljevi Upravljanja usmjerenog na rast, sveprožimajućeg stuba Razvojne strategije „Jugoistočna Evropa 2020”, podrazumijevaju međuzavisne procese uspostavljanja transparentnih i efikasnih javnih uprava, suzbijanje korupcije i napredak u ostvarivanju vladavine prava.
Protiv korupcije, za rast Crne Gore
Regionalna antikorupcijska inicijativa (RAI) je uz Regionalnu školu za javnu upravu (ReSPA) regionalni koordinator „Upravljanja usmjerenog na rast” u okviru primjene JIE 2020 strategije. Jasna Panjeta, predstavnica ove organizacije sa sjedištem u Sarajevu, predstavila je tokom konferencije „Protiv korupcije – za rast Crne Gore”, u organizaciji IA, tri strateška usmjerenja RAI-ja, koja su bitna za primjenu mjera JIE 2020 Strategije.
To su analiza zakona s aspekta korupcije, odnosno detekovanje zakonskih rupa podložnih korupciji, i razmjena najboljih praksi u izradu planova integriteta unutar institucija. Zaštita zviždača je takođe značajno polje aktivnosti RAI-ja, dok je rad na konfliktu interesa i deklarisanju imovine javnih zvaničnika, nešto što, prema mišljenju Panjete, ima najjaču regionalnu perspektivu.